Mitovi i zablude o alkoholu

Ne postoje alkoholna pića koja nisu štetna za zdravlje, a stupanj štetnosti ovisi o količini i koncentraciji alkohola koji sadrže. Male količine alkohola manje su štetne, veće količine više.

Ne postoje pića kojima se može ubrzati proces triježnjenja. Kava može imati samo privremen i minimalan učinak, ona ni na koji način ne smanjuje razinu alkohola u krvi.

Količina hrane u želucu može imati utjecaj na to kako brzo će se alkohol apsorbirati u krv i kasnije opadati, no ne može spriječiti opijanje. Ako osoba puno popije, bit će opijena, a vjerojatno je i da će povratiti obilan obrok.

Hladan tuš neće otrijezniti opijenu osobu niti joj pomoći da sigurno sjedne za volan automobila.

Voćni kokteli s alkoholom mogu imati veliki udio alkohola bez primjetnog okusa jer sokovi prikriju okus alkohola. Ti će kokteli izazvati opijenost kao i bilo koje drugo alkoholno piće s jednakom količinom alkohola.

Policijski alkotest ne analizira miris daha, već količinu alkohola u dahu.

Vježbanjem se ne može smanjiti razina alkohola u krvi.

Zbog takvog pogrešnog stava česte su nesreće u prometu. Vozač motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola, što može uzrokovati prometnu nesreću.

Na svaku osobu će alkohol drukčije djelovati. Ista količina popijenog alkoholnog pića izaziva različite stupnjeve alkoholiziranosti kod različitih osoba, što ovisi o spolu, težini, radu probavnih organa, trenutnom stanju itd. Kod nekoga pijanstvo izazovu već vrlo malene količine alkohola.